KORALJ je živo biće koje živi u toplim morima iz skupine mješinaca prirasla za podlogu . Ti sitni organizmi žive u velikim kolonijama gdje zajednički izlučuju stanice koje se međusobno spajaju u forme granatog oblika. Njihov tvrdi, gusti, gotovo rožnati kostur zgusnut je pri dnu u kamenitu masu koja stoji na debljoj nozi (stablu) kojom je pričvršćen za kamen čime je spriječeno njegovo kretanje, odnosno otkidanje.

Kao materijal za drago kamenje koristi se samo korijen koralja koji je bogat kalcijem. Budući da sadrže organske supstance, jako su osjetljivi na visoku temperaturu i kiseline.

Koralji žive i optimalno izgrađuju koraljne grebene najviše u plitkoj i čistoj vodi tropskih mora kod temperature od 20°C do 27°C.

Najviše cijenjen crveni koralj nalazimo u Mediteranu te u Japanskom moru, najčešće se koristi u nakitu kao poludragi kamen. Crveni koralj nastaje bliže površini vode, dok su ružičasti i bijeli koralji u većim dubinama. Najvredniji je tamno crveni koralj, vrlo su traženi i tamno ružičasti dok su bijeli i svijetlo ružičasti manje popularni.

Kako je izvornih crvenih koralja sve manje i sve su skuplji, a crvena boja je najtraženija, prerađivači koralja počeli su bojati bijele i ostale svjetlije nijanse koralje u crvenu boju. Kvalitetniji i skuplji bijeli koralji kemijski se tretiraju te postaju crveni kroz cijeli presjek, dok se jeftinijim koraljima oboji površina.

Koraljni nakit (kao i biserni nakit) potrebno je držati odvojeno od nakita od plemenitog metala jer u dodiru dolazi do oštećenja. Povremeno ga je potrebno oprati blagom otopinom deterđenta, isprati ga, te osušiti mekanom tkaninom.Poželjno je povremeno na čistu pamučnu krpicu staviti par kapi ulja (npr. čičkova) i namazati koraljni nakit da mu poboljša sjaj.

Kao i kod bisernih niski, kada se konac na koji su nizani koralji rastegne i oslabi, potrebno ih je prenizati.