Simbol elementa "Au" dolazi od latinskog naziva za zlato - "aurum". Nosi naziv "plemeniti metal" jer je kemijski vrlo postojan, tj. otporan prema djelovanju vode i većine kiselina, a ne oksidira ni pri visokim temperaturama. Zbog velike gustoće po redu je peti najteži prirodni element, što znači da 1 kg zlata odgovara kugli promjera 42 mm.
U elementarnom stanju zlato je plemeniti metal žute boje i jakog sjaja, mekan i vrlo rastezljiv.
Zbog svoje mekoće čisto zlato se ne koristi u izradi nakita već se zlato legira s raznim materijalima u različitim omjerima koji na taj način pojačavaju njegovu tvrdoću ne umanjujući njegov sjaj ali utječu na njegovu boju.
Čistoća zlata odnosno sadržaj zlata u legurama određuje se danas u promilima, poštujući pritom staru tradiciju izražavanja u karatima.
Na hrvatskom tržištu nakit se uglavnom izrađuje iz 14 karatnog zlata (čistoća 585,to znači da u sebi sadrži 58,5% čistog zlata i ostataka drugih metala) te po narudžbi iz 18 kta. zlata (čistoća 750).
Također većina filigranskog nakita kod nas se izrađuje od 18 karatnoga nakita.
U zapadnoj Europi prevladava nakit izrađen od 18 kta zlata, u Arapskim zemljama koriste 20 kta, u Engleskoj, i Kanadi i Australiji najčešće koriste i 10 kta, dok u Njemačkoj u najvećoj mjeri proizvode 8 karatni nakit (čistoća 333).
Danas su uobičajene legure zlata sa srebrom i bakrom za žuto zlato, ili sa niklom, cinkom i paladijem za bijelo zlato, te legura zlata i bakra za crveno zlato,trenutno u europi jako popularno.
Zlato je vrlo često u elektronici zbog njegove otpornosti prema koriziji, te je najbolji metalni vodič, za razliku od srebra i bakra koji podliježu koroziji te zato predstavljaju rizik u pogledu sigurnosti. Veliki dio svemirskih brodova je obložen zlatom zbog toplinske izolacije.

Unca je najčešća jedinica težine koja se koristi kod određivanja cijena zlata na burzi, odgovara težini od 31,103 grama. Burzovna cijena zlata izražava se u USA $.